Edukacija  |  Zaštita i istraživanje  |   Društvene aktivnosti
Misija
Ptice i posmatranje
Kalendar aktivnosti
Preuzimanja
Upravni odbor
Vesti
Kako da počnete
Pomozite pticama
Linkovi
Kontakt
Mailing lista

ZAŠTITA I ISTRAŽIVANJE

Na polju istraživanja i zaštite ptica, LOA se aktivno bavi lokalitetima koji su direktno ugroženi planiranim razvojem (npr. Stara planina), monitoringom i zaštitom prioritetnih vrsta (poput globalno ugroženog stepskog sokola), prstenovanjem ptica, monitoringom vodenih ptica, publikovanjem rezultata istraživanja, procenama uticaja na životnu sredinu, postavljanjem veštačkih duplji i platformi za gnežđenje, praćenjem i istraživanjem kriminalnih radnji usmerenih ka pticama, itd. Od samog osnivanja održava tesne kontakte sa drugim srodnim organizacijama aktivnim na polju zaštite prirode i ptica u zemlji i inostranstvu.


Najznačajnije aktivnosti:

BIRDS IN EUROPE – Population estimates, trends and conservation status  

U saradnji sa vojvođanskim i crnogorskim društvima za zaštitu ptica, LOA je tokom 2003. učestvovala u izradi međunarodnog projekta "BIRDS IN EUROPE – Population estimates,  trends and conservation status" u organizaciji asocijacije BirdLife International. Slobodan Puzović i Dragan Simić su bili nacionalni koordinatori projekta zahvaljujući kom po prvi put raspolažemo procenama veličina i trendova gnezdilišnih populacija ptica, zasebno Vojvodine, Centralne Srbije, Kosova i Metohije i Crne Gore, kao zbirnim podacima za SCG, za oko 250 vrsta koje se gnezde u Srbiji i Crnoj Gori, što treba značajno da potpomogne dalju zaštitu.

Projekt je pokazao da broj SPEC vrsta ptica koje su u Evropi ugrožene - u većoj ili manjoj meri - nastavlja da raste i sada iznosi 226, odnosno 43% ukupnog broja ptica koje se na našem kontinentu gnezde (pre deset godina je iznosio 195). Broj ugroženih je bezmalo isti i u Srbiji i Crnoj Gori - 103 vrste ptica, odnosno 42% gnezdarica SCG (pre deset godina ih je bilo 100).

Monitoring migracija vodenih ptica radi prevencije ptičjeg gripa u Srbiji

Tokom zima 2005-6 i 2006-7, u saradnji sa vojvođanskim Društvom za zaštitu i proučavanje ptica, članovi LOA su osmislili, rukovodili (Dr. Voislav Vasić) i sprovodili ornitološki deo “Projekta motrenja vodenih ptica selica za prevenciju ptičjeg gripa u Srbiji 2005-6 i 2006-7” na teritoriji od Subotice na severu, preko Bajine Bašte na zapadu, Kruševca na jugu i Kladova na istoku zemlje.

Nakon pojave ptičjeg gripa u Srbiji 2006. i ostvarenog motrenja migracije u sezoni 2005-6, pokazao se veliki značaj praćenja svih promena i fenomena koji proizlaze iz seobe vodenih ptica u Srbiji. Izražen u brojevima, projekt deluje impresivno: 22 člana obe organizacije su tokom dve sezone projekta sprovodili monitoring 50 lokaliteta na kojima su tokom 600 obilazaka terena identifikovali 100 vrsta močvarica i o njima prikupili 1.500.000 pojedinačnih naučnih podataka (tipa vrsta/broj/lokacija/datum).

Rezultati prve sezone motrenja zapaženi su i na Desetom međunarodnom kongresu o zoogeografiji i ekologiji Grčke i susednih regiona, održanom kod Atine juna 2006. (10th International Congress on the Zoogeography and Ecology of Greece and Adjacent Regions).

Projekti motrenja vodenih ptica selica za prevenciju ptičjeg gripa u Srbiji 2005-6 i 2006-7 realizovani su pod patronatom Naučnog instituta za veterinu Srbije, a u okviru projekta Odeljenja za zdravstvenu zaštitu i dobrobit životinja Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

 

International Waterbird Census

Svakog januara oko 15.000 posmatrača iz više od 100 zemalja broji barske ptice u okviru međunarodnog popisa močvarica (IWC). U Srbiji 26 aktivista Lige za ornitološku akciju, vojvođanskog Društva za zaštitu i proučavanje ptica i Fonda za zaštitu ptica grabljivica aktivno prati ptice na 55 lokaliteta. Pošto podaci iz 2008. još nisu analizirani, osvrnimo se na 2007. kada je prebrojano skoro 280.000 ptica. Tada su najznačajniji lokaliteti na Dunavu bili potez od ušća Velike Morave do Golupca sa preko 60.000 ptica; kao i dalje nizvodno, u Negotinskoj krajini, sa skoro 30.000. Mimo Dunava posebno su značajni šaranski ribnjaci Vojvodine, naročito kompleks Ečka-Carska bara, Baranda, Vršački ritovi, Mika Alas, Sutjeska i susedni Sveti Nikola, Bač, Jazovo, takođe i Palićko jezero; te akumulacije centralne Srbije, posebno Gruža, Ćelije i Zvorničko jezero.

Barske ptice su odlični indikatori stanja vodenih staništa, a njihovo redovno praćenje pomaže u određivanju prioritetnih lokaliteta koje treba zaštiti. IWC se u svetu organizuje od 1967. i svake godine se prebroji između 30 i 40 miliona barskih ptica, a rezultati popisa omogućavaju praćenje promena u brojnosti i distribuciji barskih ptica, poboljšava poznavanje manje poznatih vrsta i podiže javnu svest o značaju i lepoti ovih ptica.


Monitoring ugrožene vrste u srcu Beograda

Još od sredine 1990-ih, članovi LOA kontinuirano prate zimovanje ugroženih malih vranaca Phalacrocorax pygmeus u Beogradu. Da bi se ma koja lokalna populacija smatrala međunarodno značajnom, treba da prelazi 1% brojnosti evropske populacije te vrste. Kontinurinani monitoring je pokazao da broj malih vranaca u Beogradu poslednjih godina dostiže čak 9,6% ukupne evropske populacije!

Planirani most preko Ade Ciganlije će ne samo uništiti vrbak u kome ptice provode noć, već će imati imati i 200 m visok pilon i sajle koje se od njega šire na obe strane, prakticno presecajući letni koridor. Prizor osvetljenog mosta u magli može dezorijentisati ptice koje lete ka svetlu i mreži sajli kao 'izlazu iz oblaka'. Smrtnost ptica oko osvetljenih tornjeva tokom oblačnih noći u periodu seobe ptica je poznata i dokazana pojava. Ptice oko osvetljenih tornjeva lete u krug, ne napuštajuci osvetljen prostor sve dok ne padnu usled iscrpljenosti, udarca u stub ili mnogobrojne sajle.

Na skupu povodom uticaja budućeg mosta na životnu sredinu koji je Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju grada organizovala 16. juna 2005. u skupštini Beograda, Dragan Simić je izneo stav LOA da moraju da se ispoštuju neka ograničenja: tokom izgradnje, širine zona koja se uništava i snage osvetljenja, a po završetku izgradnje, osvetljenosti i buke, uz obavezu rekonstrukcije vrbaka i postojanja monitoringa zimujućih malih vranaca, kao i jata selica.

Mali vranci napuštaju spavalište u zoru a u njega se vraćaju tokom poslednja dva sata pred zalazak sunca, odnosno u uslovima smanjene vidljivosti. Da tu ne bude kraj, u to doba dana su zimske magle, uslovljene razlikom u temperaturi vode i vazduha, česta pojava.

LOA je učestvovala i u izradi procene uticaja na životnu sredinu, savetujući da se manji deo iskopane zemlje naspe oko obalnog vrbaka da omogući njegovo širenje radi prihvata dodatnih ptica iz ostrvskog vrbaka koji će biti uništen, a po završetku radova rekonstrukciju vrbaka na potezu obale Ade neposredno uzvodno od mosta. U pogledu svetla, traži se da most ne bude osvetljen odozdo da ne bi osvetljavao vrbak i time uznemiravale ptice, te da se nikakav svetlosni snop ne pruža uvis iznad mosta da ne bi privlačio selice, kao i da pilon i sajle budu osvetljeni svetlom umerene snage, da ne blešti izdaleka. Potrebno je da se deo tog osvetljenja naizmenično pali i gasi, a po nekim američkim iskustvima sa TV tornjevima i jatima selica, izgleda da je belo svetlo bolje od crvenog ili narandžastog. Takođe, potrebno je postaviti panele protiv širenja buke, vizuelno označene ukoliko su providni.


Borba za očuvanje i održivi razvoj Stare planine

 

Među 60 nevladinih organizacija, članica Asocijacije za očuvanje i održivi razvoj Stare planine (www.savestaraplanina.info) nalazi se i LOA. Zašto? Vlada republike Srbije je u septembru 2007. godine usvojila Uredbu o utvrđivanju Programa razvoja planinskog turizma na području Stare planine (Sl. glasnik R.Srbije br 85/2007) čime je prekršeno šest domaćih zakona i više međunarodnih konvencija čiji je Srbija potpisnik. Ovom Uredbom otvara se put za uništenje najlepših predela Na direktnom udaru biće kompletni ekosistemi na kojima živi preko 1.742 vrste i podvrste biljaka (od kojih su 160 endemi), 213 vrsta ptica, 136 vrsta dnevnih leptira i još mnogo drugih. Od neizmerne važnosti je da njihova staništa ostanu sačuvana.

Kao odgovor neregularnim potezima Vlade, 60 NVO se udružilo u Asocijaciju za očuvanje i održivi razvoj Stare planine. Prvo je organizovana javna rasprava u Pirotu novembra 2007. gde su po prvi put predstavnici relevatnih državnih institutcija izneli svoje planove, očekivanja, strahovanja i jasna protivljenja u vezi namera Vlade Srbije. Naredna diskusija je ubrzo organizovana u Nišu. Pokrenuta je i peticija za spas planine koju možete potpisati na http://www.thepetitionsite.com/1/save-staraplanina-petition

Ove, 2008., Asocijacija je Ustavnom sudu podnela zahtev za ocenu zakonitosti sporne Uredbe o utvrđivanju Programa razvoja planinskog turizma na području Stare planine. Pisma sa zahtevom da se poštuje zakon poslata su i predsedniku Borisu Tadiću, premijeru Vojislavu Kostunici, zameniku premijera Božidaru Đeliću i ministru za zaštitu životne sredine Saši Draginu. Zahtevano je da se spreče dalji radovi na krčenju šuma i trasiranju žičara oko Babinog zuba dok se ne donese novi Prostorni plan i usvoji Procena uticaja na životnu sredinu.

Međutim, u novi Prostorni plan su uneta rešenja predložena u Master planu razvoja ski centra, umesto da se Master plan kao niži akt povinuje uslovima iz Prostornog plana. Asocijacija je podnela i preko 50 pritužbi na Procenu uticaja na životnu sredinu, dokument javnosti nepoznatih autora od 120 strana koji se sudbinom biodiverziteta sa 5000 zabeleženih vrsta bavi na samo pola strane. Vlada je javnu raspravu o ovim dokumentima organizovala 27. marta 2008. u Knjaževcu i bez mnogo obrazlaganja odbila sve pritužbe.


Vladan Kojanic © 2005. Sav materijal i sve fotografije su vlasništvo LOA-e. Neovlašćeno preuzimanje nije dozvoljeno.
Home Page